Često postavljena pitanja

Paušalni obrt je oblik obrta u kojem obrtnik plaća porez na dohodak prema unaprijed određenom paušalnom dohotku, bez vođenja klasičnog knjigovodstva. Pogodan je za manje obrte s godišnjim primicima do 60.000 €.

Godišnji limit primitaka je 60.000 € (od 1.1.2025.) i istovremeno je to prag za ulazak u sustav PDV-a. Ako ga prijeđete, od sljedeće godine više ne ispunjavate uvjete za paušalno oporezivanje i prelazite na obrt koji vodi poslovne knjige te ulazite u PDV sustav.

U 2026. ukupni mjesečni doprinosi za paušalnog obrtnika (jedina djelatnost) iznose 290,98 € na mjesečnu osnovicu od 797,20 €: MIO 1. stup (15%) 119,58 €, MIO 2. stup (5%) 39,86 €, obvezno zdravstveno (16,5%) 131,54 €. Plaćaju se do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Da. Ako ste već zaposleni i osigurani po toj osnovi, otvarate obrt kao 'drugu djelatnost' i u pravilu plaćate samo dodatne doprinose iz obrta, dok osnovne pokriva poslodavac.

Porez se plaća tromjesečno (do kraja ožujka, lipnja, rujna i prosinca) na unaprijed određeni paušalni dohodak prema razredu primitaka.

Zakonski ne morate, ali se preporučuje barem konzultacija pri otvaranju i jednom godišnje. Paušalni obrt vodi samo Knjigu prometa (Obrazac KPR).

Godišnje izvješće o ostvarenom prometu koje paušalni obrtnik predaje Poreznoj upravi do 15. siječnja za prethodnu godinu.

Ne dok ste u sustavu paušalnog obrta i ispod praga od 60.000 €. Iznad tog praga ulazite u sustav PDV-a i prelazite na 'pravi' obrt.

Otvaranje obrta je besplatno — upravna pristojba za registraciju obrta ukinuta je 1.9.2021. Dodatni početni troškovi mogu biti pečat (20–40 €, opcionalno) i otvaranje poslovnog računa (u većini banaka besplatno za obrtnike).

Postupak osnivanja obrta obično traje 1–5 radnih dana, ovisno o nadležnom uredu. Putem sustava e-Obrt na portalu e-Građani postupak je najbrži.

Brojevi računa moraju biti jedinstveni i neprekinuti unutar poslovne godine. Za paušalce bez poslovnog prostora dovoljna je jednostavna numeracija (npr. 1/2026, 2/2026 itd.).

U trenutku prelaska ostajete u paušalu do kraja tekuće godine. Od sljedeće godine postajete obveznik PDV-a i morate prijeći na obrt koji vodi poslovne knjige (dohodak ili dobit).

Načelno da, ali to znatno komplicira poslovanje i može dovesti do prelaska na 'pravi' obrt. Preporuka je angažirati knjigovođu prije zapošljavanja.

Za većinu djelatnosti dovoljna je adresa sjedišta — to može biti vaš stan ili kuća (uz suglasnost vlasnika i etažnog vlasnika). Određene djelatnosti zahtijevaju namjenski prostor.

Da, značajno. Paušalni obrt ima minimalne troškove osnivanja i administracije, ali odgovornost je osobna. d.o.o. zahtijeva osnivački kapital i knjigovodstvo, ali odgovornost je ograničena na imovinu društva.

Sedam razreda po godišnjim primicima: R1 do 11.300 € (203,40 €/god), R2 do 15.300 € (275,40 €), R3 do 19.900 € (358,20 €), R4 do 30.600 € (550,80 €), R5 do 40.000 € (720,00 €), R6 do 50.000 € (900,00 €), R7 do 60.000 € (1.080,00 €). Porez se plaća kvartalno.

Paušalni porez plaća se kvartalno: 31.03., 30.06., 30.09. i 31.12. Doprinosi se plaćaju mjesečno do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

PO-SD je godišnje izvješće o ostvarenom prometu koje paušalni obrtnik predaje Poreznoj upravi do 15. siječnja za prethodnu godinu. Ako postoji razlika za uplatu, ona se mora podmiriti do istog roka.

Kod druge djelatnosti doprinosi se ne plaćaju mjesečno već jednom godišnje prema rješenju Porezne uprave. Iznos ovisi o paušalnom razredu i kreće se od 296,64 € (R1) do 1.575,00 € (R7) godišnje.

Obveznici PDV-a od 2026. moraju slati i zaprimati eRačune u B2B prometu. Paušalci koji nisu u PDV sustavu tijekom 2026. mogu koristiti Mikro eRačun servis za zaprimanje eRačuna od obveznika PDV-a.

Do kraja tekuće godine ostajete u paušalu, ali od sljedeće kalendarske godine prelazite u sustav PDV-a i na obrt koji vodi poslovne knjige (dohodak ili dobit).

Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću, a najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine. Novi obrtnik javlja se Poreznoj upravi u roku od 8 dana po upisu obrta.

Da, dok ne prelazite limit od 60.000 €. Kod usluga prema stranim poreznim obveznicima ipak mogu nastupiti posebne PDV obveze (PDV-S, reverse charge) — obavezno se posavjetujte s knjigovođom.

Da, ali djelatnosti pretežite trgovine na malo i ugostiteljstvo imaju ograničene mogućnosti paušalnog oporezivanja u dijelu načina vođenja evidencija. Provjerite sa svojim knjigovođom prije odabira modela.

Ako naplatu vršite gotovinom, karticama ili na drugi način koji nije izravna doznaka na poslovni račun, obvezni ste fiskalizirati račune kroz sustav fiskalizacije Porezne uprave.

Najmanje Knjigu prometa (Obrazac KPR). Ako ste obveznik fiskalizacije, vodite i evidenciju o numeričkim oznakama računa. Račune čuvajte 11 godina.

Da, u Obrtnom registru možete upisati više djelatnosti. Bitno je da sve ulaze u uvjete za paušalno oporezivanje (ukupni primici ispod 60.000 €).

Porezna uprava obračunava zatezne kamate i može pokrenuti ovrhu nakon opomene. Preporučuje se da plaćate na vrijeme ili da se odmah javite Poreznoj upravi za reprogram.

Korisnici starosne mirovine mogu obavljati obrtničku djelatnost uz posebne uvjete. Provjerite kod HZMO-a i Porezne uprave kako se obavljanje obrta odražava na primanje mirovine.

U paušalnom obrtu porez se ne računa po stopama nego se plaća fiksni godišnji iznos prema razredu primitaka. Prirez na porez na dohodak je ukinut 1.1.2024.

Razred se utvrđuje na temelju stvarno ostvarenih primitaka kroz PO-SD obrazac. Tijekom godine plaćate akontacije prema procjeni; konačno usklađenje napravi se sa godišnjim izvješćem.

Da. Obrtnik mora imati otvoren poslovni račun za poslovne primitke i izdatke odvojen od privatnog računa. Otvaranje je u većini banaka besplatno.

Možete, ali troškovi privatnog vozila u paušalnom obrtu ne smanjuju vašu poreznu osnovicu jer je porez već određen paušalno. Vođenje putnog naloga ima smisla samo kod obrta na dohodak/dobit.

RPO je Registar poreznih obveznika. Po primitku rješenja o upisu obrta dužni ste se javiti Poreznoj upravi u roku od 8 dana radi upisa i odabira načina oporezivanja.

Račune, knjigu prometa i prateću dokumentaciju čuvajte najmanje 11 godina od isteka poslovne godine na koju se odnose.

Da, zahtjev za zatvaranje predaje se istom uredu gdje je obrt upisan. Po zatvaranju ste dužni predati završni PO-SD i podmiriti sve obveze prema Poreznoj upravi.

Studenti i osobe koje su redovno osigurane po drugoj osnovi (npr. studentsko zdravstveno) najčešće otvaraju obrt kao drugu djelatnost — doprinosi se plaćaju godišnje prema rješenju.

Da. Od 01.01.2026. svi porezni obveznici, uključujući paušaliste izvan sustava PDV-a, moraju imati tehničku mogućnost zaprimati eRačune od poslovnih dobavljača (B2B). Najjednostavnije rješenje za paušaliste je besplatni FINA MIKROeRAČUN servis ili drugi informacijski posrednik.

Obvezno izdavanje eRačuna u B2B prometu za paušaliste počinje 01.01.2027. Do tada paušalist može izdavati klasične (PDF/papirnate) račune, uz urednu fiskalizaciju bezgotovinskih primitaka. Mnogi paušalisti svejedno prelaze ranije jer im to traže poslovni klijenti.

Ne. eRačun je strukturirani elektronički dokument (UBL 2.1 / EN 16931) poslan preko ovlaštenog posrednika. PDF poslan e-mailom nije eRačun u smislu Zakona o fiskalizaciji (NN 89/2025) i od 01.01.2027. neće biti dovoljan za B2B promet.

Ne. Prema krajnjim potrošačima (B2C) eRačun se ne izdaje ni nakon 2027. — tu i dalje vrijedi klasična fiskalizacija gotovinskih i kartičnih računa. Obveza eRačuna odnosi se isključivo na promet prema drugim poslovnim subjektima (B2B).

MIKROeRAČUN je besplatni FINA servis za zaprimanje i, po izboru, izdavanje eRačuna. Namijenjen je manjim poreznim obveznicima koji nisu u sustavu PDV-a — uključujući paušaliste — i pokriva osnovne obveze Fiskalizacije 2.0 bez dodatnih troškova posrednika.

Da. Od 01.01.2026. paušalist mora fiskalizirati i račune koji se plaćaju bezgotovinski (uplata na poslovni račun po izdanom računu), ne samo gotovinske/kartične. Provjerite da softver za fakturiranje podržava fiskalizaciju transakcijskih računa.

Ne. Obveza eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/2025) odnosi se na promet između hrvatskih poreznih obveznika. Za inozemne klijente i dalje vrijedi klasičan račun, uz eventualne posebne PDV obveze (PDV-S, reverse charge) — obavezno provjerite s knjigovođom.

eRačun mora biti strukturirani elektronički dokument u formatu sukladnom europskoj normi EN 16931 (najčešće UBL 2.1 ili CII), poslan preko ovlaštenog informacijskog posrednika. Skenirani PDF, slika ili obični e-mail prilog ne smatraju se eRačunom.

Jednako kao i klasične račune — najmanje 11 godina od isteka poslovne godine. Posrednici (FINA MIKROeRAČUN i drugi) u pravilu nude arhivu, ali odgovornost za čuvanje ostaje na obrtniku — preporučuje se i lokalna sigurnosna kopija.

Dobavljač je obvezan poslati eRačun, ali ako vi niste registrirani za zaprimanje, račun vam neće biti uručen i može doći do reklamacija i kašnjenja plaćanja. Zato se preporučuje registracija na MIKROeRAČUN ili drugog posrednika prije 01.01.2026.

FINA MIKROeRAČUN je besplatan za male porezne obveznike i pokriva osnovne obveze paušalista. Komercijalni posrednici (Moj-eRačun, eRačun.hr i sl.) imaju mjesečne ili po-dokumentne naknade — odaberite prema očekivanom broju računa.

Za većinu posrednika dovoljna je prijava poslovnim e-mailom i OIB-om; napredne funkcije i potpisivanje mogu tražiti certifikat (npr. FINA e-Poslovanje ili osobni certifikat iz osobne iskaznice). Točan tehnički zahtjev provjerite kod odabranog posrednika.

Zakon ne propisuje izričitu novčanu kaznu za samu registraciju, ali nemogućnost zaprimanja eRačuna može značiti probleme s ulaznim računima i porezno priznatim izdacima. Pri kontroli Porezne uprave moguće su sankcije za nepoštivanje obveza iz Fiskalizacije 2.0 — registrirajte se što prije.

B2B = račun drugom hrvatskom poreznom obvezniku (d.o.o., j.d.o.o., obrt, slobodno zanimanje, udruga s OIB-om u poslovnom prometu). Paušalist od 01.01.2026. mora zaprimati takve eRačune, a od 01.01.2027. i izdavati ih u strukturiranom formatu (UBL 2.1 / EN 16931) preko ovlaštenog posrednika. Iznos računa i djelatnost nisu bitni — obveza vrijedi za svaki B2B račun.

B2G = račun proračunskom ili javnopravnom tijelu (ministarstvo, agencija, grad, općina, škola, bolnica, javno poduzeće). eRačun je obvezan već od 01.07.2019. po Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi — neovisno o tome je li izdavatelj paušalist, u sustavu PDV-a ili nije, i neovisno o vrsti djelatnosti.

B2C = račun fizičkoj osobi koja ne djeluje kao porezni obveznik (privatna usluga, maloprodaja, ugostiteljstvo, frizer, instrukcije, kozmetika). eRačun se NE izdaje ni nakon 2027. — izdaje se klasičan fiskalizirani račun. Od 01.01.2026. fiskalizacija obuhvaća i bezgotovinske uplate po izdanom računu, ne samo gotovinske/kartične.

U pravilu ne — Zakon o fiskalizaciji (NN 89/2025) ne dijeli paušaliste po djelatnostima nego po tipu klijenta. Razlikuje se intenzitet: IT konzultant ili dizajner pretežno radi B2B (eRačun obvezan od 2027.), dok frizer ili instruktor pretežno radi B2C (eRačun nije obvezan). Mješovita djelatnost (npr. fotograf koji radi za agencije i privatne klijente) primjenjuje oba režima paralelno na odgovarajuće račune.

Primjenjuje se režim koji odgovara svakom pojedinom računu: B2B računi idu kao eRačun preko posrednika (od 01.01.2027.), B2C računi ostaju klasično fiskalizirani. Softver za fakturiranje mora podržavati oba toka, a brojčana numeracija računa ostaje jedinstvena i neprekinuta u poslovnoj godini.

Ako paušalist uđe u sustav PDV-a (iznad 60.000 € primitaka prelazi na obrt s knjigama), obveza izdavanja eRačuna u B2B vrijedi već od 01.01.2026., ne tek od 2027. Kriteriji po tipu klijenta (B2B/B2G/B2C) ostaju isti — mijenja se samo datum stupanja obveze izdavanja.